Leave Your Message

maualuga maualuga le tafe o le vai valve

2022-01-05
O Mr. Waterman sa avea muamua ma leoleo paka a le atunuu ma o le tusitala o le National Geographic's Atlas of National Parks. O loʻo lolovaia le Vaitafe o Noatak i le faitotoʻa mamao o le Arctic National Park i le itu i matu sisifo o Alaska, o loʻo tuleia le matou vaʻa i lalo ma agi i le matagi. . O le vanu e matua lautele lava e te lagona ai le le mautonu pe a leai sau fa'ailo ma fa'atalanoaga soo i faafanua. Ina ia aloese mai le lavea i le auvai o le vaitafe, sa tatau ona ou sioa atu i le vaitafe sousou ma mata matuitui ma lagolago le foe i lima uma e lua. tolu aso), o nofoaga uma e mafai ona tolauapi ai sa tafiesea e le palapala ma susu. Ua 36 tausaga talu ona ou auauna mulimuli o se taiala i luga o le Vaitafe o Noatak. O lenei tausaga, ou te leʻi fiafia i manatuaga opeopea i le atunuu sili ona vao e mafai ona mafaufauina, ae na faateʻia i le suiga o le tau ua matua suia ai le mea na ou iloa muamua. Sa ou tosina atu i le vao i lo’u olaga atoa mo le faafouga faaleagaga, o lea na ou filifilia ai Noatak e fai ma tafaoga i le vao e faasoa atu i lo’u atalii e 15 tausaga le matua o Alistair ma se isi aiga. O loo ou taumafai foi e sola ese mai le faamaumauga maualuga o le vevela ma le vaomatua asu afi i Colorado. Ou te manatu o le a avea lenei mea ma se mea manaia i North North. O le mea na ou ofo ai, o le vevela na latalata i le 90 tikeri Fahrenheit mo aso sosoo e tolu. O nei bugs e ofo mafiafia. Na matou o mai iinei ia Aokuso, ma le faamoemoe o le kiona lea e masani ona amata i lena masina o le a fasiotia ai le ao namu leaga. Ae o suiga o le tau ua faaumiumi. o le tau mafanafana ma tuai ai le malulu, o lea tatou te manaʻomia ai upega ulu ma faʻamaʻi iniseti. Sa ma aau pea ma Alistair i le vaitafe e maalili. O se gaoioiga lea ou te lei mafaufauina lava i le tele o malaga i matu malulu. Ae i le ono tausaga talu ai, sa maua ai e Alaska le tau sili ona mafanafana i faamaumauga. Talu mai laʻu malaga muamua i nei punaoa i le 1982, ua siitia le vevela o le Arctic i ni nai tikeri Fahrenheit. I lena taimi, sa matou laei mo le taumalulu i le vaiaso muamua o Aokuso. sa vevela i le faaluaina o le averesi o le lalolagi. I le tele o tausaga talu ai, o lenei vaega o Alaska na taia i galu vevela e le masani ai ma afi afi. Ina ua agi le afa i le aso 5 o Aokuso, na paʻu ifo le vevela i le sili atu i le 50 tikeri, ma ina ua matou tafetafea ese mai le Arctic Gate ma ulufale atu i le Noatak National Reserve, na toe paʻu foi le timu. eka, ua avea ai ma fanua sili ona le faatapulaaina i totonu o le atunuu, malutia o le vaitafe sili ona tele e le suia system.Ae tuuina atu le tali Cascading tulaga ese o suiga o le tau, le tulaga puipuia o le itulagi e foliga mai e leai se mafanafana. O se tasi o ia mea o le faʻafefeteina o le permafrost, lea e aofia ai le toeitiiti atoa le kuata o le itulagi i matu. Na ou faʻamatalaina ia Alistair o le vevela o le lalolagi ua aveesea ai le malulu mai le pusaaisa lauiloa. E faitau miliona tausaga o le gaogao o le crustal, glacier scraping, ma le palapala. o le fa'aputu na fa'aosoina ma tuleia nu'u o la'au anamua i totonu o le 'ele'ele, fa'atopetope fa'aisa i totonu o le fa'ato'aga a'o le'i pala mea uma. I le taimi nei, e pei ua tu'u le mea'ai fa'a'aisa i luga o le fata umukuka. Ua amata ona pala ma tu'u mai le kaponi ma methane i totonu o le ea-e fa'aopoopo i le kasa oona na gaosia e tagata ua mafua ai le vevela o le lalolagi. I le taimi o savaliga tundra i le vaitau o le 1980, sa tele lava ina mago o'u vae; O le taimi lea, sa fa'asusu pea o matou seevae ma savavali atu i totonu o le tundra ua susu i loimata o le permafrost. O le mauga i luga e leai se kiona. O le kiona i le faitotoa o le Pole i Matu toetoe lava a mou atu i le tausaga atoa. E tusa ai ma se suʻesuʻega, o le sikuea 34 maila o le kiona paʻepaʻe na vaaia i le 1985, na o le 4 maila faatafafa na totoe i le 2017. I Noatak, a o paʻuʻu maa ma sasaa le oneone i totonu o le vaitafe, e tatau ona matou tulia a matou vaʻa faataamilo i le auvai ua liu. fa'apipi'iina i le palapala matā. O se suʻesuʻega talu ai nei o vaitafe laiti ma vaitafe i totonu o le eria na maua ai o le liusua o le permafrost o loʻo faʻamafanafanaina ai le vai, lea e fai mai tagata suʻesuʻe meaola e ono faʻaleagaina ai le toe gaosia o samoni. Pe a lele i totonu, sa matou vaaia foi se puddle e taʻua o le thermokarst faanatinati atu i totonu o le tundra lanumeamata. Latou te mafua mai i le liusuavai o le aisa luga i luga o le liusuavai permafrost.Lakes foi lolovaia mai le faatanoa, ona o le puipui tundra siomia liusuavai pei o pata. A o sili atu ona talafeagai le tau mo i latou, o laau togavao foi na agai atu i matu i le tundra ma vaega maualalo o le mutia. i luga o le auvai maualuga o Noatak, o loo siomia e tulivae-maualuga dwarf laau birch ma mutia. I aso nei, o le tele o auvai o le vaitafe ua ufitia i laau willow maualuga ulu. Talu ai ona o laʻau e maua ai le tele o le sapalai o le malosi ma nofoaga e nonofo ai manu feʻai, o lenei "Arctic greening" o loʻo suia ai le faʻaogaina o meaola faanatura atoa. O loʻo tosina mai e nei laau vao, moose, beavers ma snowshoe hares o loʻo agai nei i matu ma mafua ai isi suiga. ufiufi, o se meaʻai tāua lea mo le silia ma le 250,000 reindeer o loo feoaʻi i le vaipanoa, o nisi o i latou e faimalaga i le 2,700 maila i le nofoaga o loo fananau ai. E ui lava ua matou vaaia suiga uma, ae o loo matou onana lava i se togavao mamao ma e leʻi faimalaga i le 90-maila, ono aso o le malaga mai le Vaituloto o Pingo i le Vaituloto o Kavaculak, na matou vaaia ai se isi tagata. ona inu ai lea mo le taumafataga o le afiafi a o aloese mai le vevela o le la i lalo o le vaa lagolago. Sa matou 'ai i luga o vine vao. Ina ua uma ona faaalu se itula i le matagi o le anufe i luga o le mauga, sa matou matamata i se urosa grizzly ma ana tama, ma le le iloa o lo matou i ai, o loo taaalo. i le tundra. O nei mea uma ona e leoleoina e le tia a latou tama mai le lotoa o le taumafanafana e pei ona sa i ai mo le faitau afe o tausaga. Matou te leʻi vaʻaia ni tagata se toʻatele, ae na matou iloa sa latou i ai iina, i se mea, o loʻo tamoʻe i vaega, i ni nai inisi le va. ae le tuleia e le tasi le isi, o latou hamstrings e moni castanets kiliki O le leo, o latou atigivae kiliki i luga o le maa. O nei mea lanu enaena e tafetafea i luga o latou ala anamua, e pei o le asu, e ui atu i se tasi o tatou lafumanu tele mulimuli. O paka nei o oa taua o lo tatou faatemokalasi ma ua manatu o ni maa faamanatu i tupulaga i le lumanai e le Konekeresi ma peresitene ua mavae. O lea ua latou faaalia ai le lumanai o suiga o le tau, lea ua taia ai le Arctic i se auala e lei vaaia muamua i le lalolagi taufetuli. I se tasi po ua le mafai ona ou moe, sa ou see ese mai loʻu atalii o loo moe, ma i fafo o lo matou faleie, i le malamalama malu o le goto o le vaeluapo, o le nuanua na piʻo e pei o se alalaupapa na tuuina atu e le atua i luga o le vaitafe. , e na o la’u fanau tama e toalua e mafai ona ou mafaufau i ai, ma le auala o le a feagai ai i laua ma a tatou fanau uma ma le le mautonu o le vevela tele o le lalolagi. O Jon Waterman sa avea muamua ma leoleo paka a le atunuu ma le tusitala o le National Park Atlas o National Geographic. O le Times ua tuuto atu i le lolomiina o tusi eseese i le faatonu. Matou te fia faʻalogo i ou manatu i lenei mea poʻo soʻo se tasi o matou tusiga. O nisi nei o fautuaga. O la matou imeli lenei: letters@nytimes.com.