Leave Your Message

Vaega malu mo le isi augatupulaga vaivai robots ScienceDaily

2022-06-07
O robots vaivai e fa'amalosia e vai fa'amalosi e mafai ona su'esu'e ni vaega fou ma fegalegaleai ma mea ma'ale'ale i auala e le mafai ai e robots malo fa'aleaganu'u. I le taimi nei, o tagata suʻesuʻe i le Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences (SEAS) ua latou atinaʻeina ni alavai vaivai eletise e faʻatautaia ai le faʻaogaina o masini vaivai. , ma isi mea. "O faiga faʻatulafonoina o aso nei e matua faʻatapulaʻaina ai le fetuutuunai ma le feʻaveaʻi o robots vaivai e faʻaaogaina vai," o le tala lea a Robert J. Wood, SEAS 'Harry Lewis ma Marlyn McGrath Polofesa o Inisinia ma Faʻasaienisi Faʻaaogaina ma le tusitala sinia o le pepa. "Iinei, ua matou atiina ae va'a vaivai ma mama mo le fa'atonutonuina o masini fa'agaioia vai, e ofoina atu le avanoa e fa'atonutonu ai le va'alele i luga ole va'a mo robots vaivai vaivai i le lumana'i." O valve vaivai e le fou, ae e oʻo mai i le taimi nei e leai se tasi na mafai ona ausia le mamafa poʻo le tafe e manaʻomia e le tele o loʻo i ai nei hydraulic actuators. Ina ia faʻatoʻilaloina nei tapulaʻa, na atiina ae ai e le 'au fou electrodynamic dynamic dielectric elastomer actuators (DEAs) . maualuga malosi density, e mama ma e mafai ona faagaoioia selau o afe o times.The 'au tuufaatasia nei tala dielectric elastomer actuators ma ala vaivai e fausia valve vaivai mo le pulea vai. "O nei alavai vaivai e vave ona tali atu ma e mafai ona pulea le mamafa o le suavai ma tafe e faʻafetaui ai manaʻoga o masini eletise," o le tala lea a Siyi Xu, o se tamaititi faauu i le SEAS ma le tusitala muamua o le pepa." ma tama'i fa'agaioia vai fa'atasi ma voluma i totonu e amata mai i le fiaselau o microliters i le sefulu mililita." I le faʻaaogaina o le valve vaivai DEA, na faʻaalia ai e le au suʻesuʻe le pulea o masini eletise o voluma eseese ma maua ai le pulea tutoʻatasi o le tele o gaioiga e faʻauluina e se tasi puna o le mamafa. "O lenei vaʻa faʻapipiʻi ma mama DEA e mafai ai ona faʻatautaia le eletise e le masani ai o masini eletise, e faʻaalia ai le gafatia mo le faʻatonutonuina o gaioiga i luga o le laupapa o robots e faʻaogaina le suavai i le lumanaʻi," o le tala lea a Xu. O le suʻesuʻega na tuʻufaʻatasia e Yufeng Chen, Nak-Seung Patrick Hyun ma Kaitlyn Becker. Na lagolagoina e le taui CMMI-1830291 mai le National Science Foundation ma le National Robotics Program. Mea na saunia e le Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences.Original article a Leah Burrows.Fa'amatalaga: E mafai ona fa'asa'o mea i totonu mo le faiga ma le umi. Maua tala fou fa'asaienisi fa'atasi ma le ScienceDaily's free email newsletter, fa'afou i aso ta'itasi ma vaiaso.Pe siaki le itula fa'afou fou fafaga i lau faitau RSS: Ta'u mai ia i matou lou manatu i le ScienceDaily - matou te fa'afeiloa'i uma iloiloga lelei ma le le lelei. E iai ni fesili e uiga i le fa'aogaina le upega tafa'ilagi?fesili?